Moda u modernoj Srbiji - Moda u Srbiji u XIX i početkom XX veka iz zbirke Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu
Kustos izložbe: Draginja Maskareli, viši kustos MPU
Organizator: Muzej primenjene umetnosti, Beograd
Tokom XIX veka, u Srbiji su se odigrale velike promene u političkoj, društvenoj, kulturnoj i privrednoj sferi. Ustanci protiv viševekovne osmanske vlasti, podignuti 1804. i 1815. godine, doveli su do donošenja dva sultanova hatišerifa, 1830. i 1831. godine, i stvaranja autonomne Kneževine Srbije, kao i do konačnog sticanja nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1878. i proglašenja Kraljevine 1882. godine. Prelazak sa feudalnog na kapitalističko društveno uređenje, pratila je izgradnja novih kulturnih modela s lokalnim specifičnostima i usvajanje kulturnih modela građanske Evrope.
Moda dobija važnu ulogu u vizuelnoj reprezentaciji i konstruisanju identiteta pojedinaca, pripadnika vladarskih porodica i građanske klase moderne Srbije. Razvijajući se u okviru kulturnog pluralizma XIX veka, ona prelazi put od osmansko-balkanskog kulturnog modela na početku veka, do ulaska u evropski sistem moderne mode u njegovoj drugoj polovini. Modne promene u ovom periodu nisu bile vidljive samo u oblicima odeće, već i u načinu njene proizvodnje i tržišnog plasmana.
Nosioci procesa izgradnje moderne države, pripadnici srpske građanske klase, uspešno su prilagodili svoj vizuelni izgled evropskim uzorima, dok je modno tržište svojom bogatom i raznovrsnom ponudom odgovaralo njihovim zahtevima. Posebno mesto u građanskom odevanju našao je nacionalni kostim, konstruisan od nacionalizovanih elemenata, preuzetih iz „tradicionalnog“ osmansko-balkanskog odevnog asortimana. Materijal predstavljen na izložbi Moda u modernoj Srbiji svedoči o dinamičnim promenama modnog sistema i društva u Srbiji XIX veka.
Postavku izložbe Moda u modernoj Srbiji dizajnirala je arhitekta Aleksandra Tosman, dok su za konzervaciju izloženih predmeta zaslužni Atelje Arachne i konzervatori Muzeja primenjene umetnosti Milan Andrić i Marija Labudović Pantelić. Draginja Maskareli je takođe autor kataloga izložbe, koji je dizajnirao Dušan Tkačenko. Autor fotografija u katalogu je Veselin Milunović.
U okviru proslave Dana Muzeja primenjene umetnosti, tokom svečanog otvaranja izložbe, biće prezentovane modne vinjete kreatorke Valentine Obradović. Odeću i obuću iz modne linije Love by Valentina upotpuniće vuneni aksesoar Šaulina Aleksandre Šaule, nakit ELM Jewelry Vesne Milošević, frizure Dragane Trivić i šminka Branke Đurašković Jovanović. Vinjete će prikazati manekenke iz modnih studija Click i Silver Fashion.
Tokom izložbe u Muzeju primenjene umetnosti biće organizovan bogat prateći program. Svake srede u 17:30 h, u okviru ciklusa Predavanja sredom, stručnjaci iz zemlje i inostranstva držaće predavanja na različite teme vezane za modu i odevanje u XIX i početkom XX veka, dok će svakog petka u 17:30 h, u okviru ciklusa Vođenja petkom, svoje utiske o izložbi sa posetiocima deliti gosti-vodiči, javne ličnosti iz sveta mode, novinarstva, književnosti, pozorišta i dr.
Deo pratećeg programa izložbe je i virtuelna izložba Dobrila Stojanović: četiri decenije stručnog i naučnog rada u oblasti tekstila i mode, čiji je autor viši bibliotekar Andrijana Ristić. Izložba će biti postavljena u Digitalnoj biblioteci Muzeja primenjene umetnosti sa idejom da omogući otvoren pristup rezultatima bogate kustoske karijere Dobrile Stojanović (1925–2018), prvog kustosa muzejske Zbirke tekstila i kostima, koji je postavio temelje muzealizacije mode u Srbiji.
Prijatelji proslave Dana Muzeja primenjene umetnosti i izložbe Moda u modernoj Srbiji su kompanija Albo i modna linija Love by Valentina.
Kompanija Albo je lider na polju lične zaštitne opreme. Kao i moda, zaštitna oprema se menjala kroz vreme. Nekada je njena jedina svrha bila da pruži zaštitu korisniku, kao što je odeća u početku trebalo samo da štiti od vremenskih uslova i okruženja. Danas je zaštitna oprema u mnogo čemu nalik modnoj odeći, a korisniku, uz zaštitu, pruža udobnost i moderan dizajn. Na taj način kompanija Albo prati modu koja u modernom vremenu čini značajan deo identiteta pojedinca.
Valentina Obradović, modni kreator: „Love je modna priča nastala čistim srcem i jednom lepom promišlju… Ovom linijom nastojim da sačuvam vrednosti koje je moda imala nekada, a pomalo zaboravila u brzom vremenu u kome živimo. Idejom da sve(t) obučem u Love, pokušavam da od ulica napravim galerije i time umetnost izvedem iz samih galerija, kako bi se moda vratila „u pamet“, pamet „u modu“, a posetioci u galerije. Izazov je savremenim kostimom stati „rame uz rame“ sa kostimima epoha iza nas. Izazov i čast. I velika odgovornost. Nadam se da smo u tom sjedinjavanju uspeli“.