Marta A. Urbanjska (Marta A. Urbańska, PhD)
dr arhitekta, Tehnološki univerzitet, Krakov

KRZYSZTOF INGARDEN AND THE CRACOW'S APPLIED ART OF ARCHITECTURE
KŠIŠTOF INGARDEN I PRIMENJENA UMETNOST U ARHITEKTURI KRAKOVA

Zbornik 4/5/2008/2009 (Muzej primenjene umetnosti), strana 165-173

UDK:
72.071.1:929 Ингарден К.

Abstract:
The following essay aims at describing the designs of Krzysztof Ingarden, one of the best Polish architects, in the vein of reinterpretation of the tradition of arts and crafts in Cracow (also known as the Cracow school of architecture). However, these designs are neither an imitation, nor an overtly nostalgic return to the past, but rather an attempt at expressing of the much-coveted, elusive identity of rapidly modernising Poland – through both material experiments and concepts that are rooted in the genius loci. The paper discusses the accomplishments of the applied arts movement in Cracow (c. 1900–1925) and the recently completed projects by the office Ingarden & Ewy': Polish Pavilion for the Expo 2005, Japan; Wyspiański 2000 Exhibition Pavilion, and the Garden of Experience (The Garden of Stanisław Lem), both in Cracow.

Key words:
Krzysztof Ingarden, tradition of the Cracow school of architecture, reinterpretation, material experiments

Rezime:
U eseju su prikazani projekti Kšištofa Ingardena (Krzusztof Ingarden), jednog od najboljih poljskih arhitekata, u skladu sa reintepretacijom tradicije umetnosti i zanata u Krakovu (koja je poznata i kao krakovska škola arhitekture). No, ovi projekti nisu ni imitacija ni povratak na staro, pun nostalgije. To je pre pokušaj da se izrazi neuhvatljiv identitet poljske države koja se sve brže modernizuje. Ovaj arhitekta koji živi i radi u Krakovu praktično realizuje, ali i razvija svoje ideje koje su duhovite, a ipak ukorenjene u lokalni kontekst – u duh samog prostora. On ovako ocenjuje aktuelnu situaciju: «Mnoštvo informacija koje najčešće ne možemo da svarimo [...] ili koje nije moguće jasno definisati – to je elastična, fleksibilna i glatka 'arhitektura bez spojeva'. Međutim, ima arhitekata koje upravo ovakva situacija mobiliše. To može postati polazna tačka za razmišljanje ili traženje ličnog – ili čak generacijskog identiteta. Sukob poljske arhitektonske stvarnosti i multikulturnog otvorenog informacijskog prostora čini da razmišljamo o sopstvenoj situaciji [...] Formalni eksperimenti i 'globalno razmišljanje' moraju da se uklope u sopstveni jezik, prostor i istoriju [...]» („Matrix of Space”, u: Co to ject architektura/Šta je arhitektura? sv. II, urednik Adam Budak sa Martom A. Urbanjskom, Muzeum Manggha, Kraków 2008, 160–180). U tekstu su sažeto prikazani rezultati primenjene umetnosti u Krakovu (oko 1900 – 1925), gde je stvorena poljska secesija(Secesija art nouveau), nacionalni stil (takozvani “stil vlaste-linskih dvoraca”) i raskošni ar deko. Na toj osnovi prikazani su nedavno završeni projekti ateljea Ingarden&Ewy'. Prvi od njih je i visoko ocenjeni poljski paviljon za Expo 2005 u Japanu (Aiči). Obogaćen izuzetno komplikovanim programima koji su objedinjavali nestvarnu muziku Šopena i mnogo praktičnije zahteve (čak i podzemne kakav je bio zadatak da se prikažu rudnici soli u Vjelički), opremljen podacima o Poljskoj i poetičnom fasadom od pletera na izuvijanim čeličnim ramovima, ovaj paviljon se nalazi na vrhu poljske arhitekture. Sledeći projekt je bio paviljon za izložbu Wuspiański 2000 koji se nalazi na Kraljevskom putu u Krakovu i predstavlja prvo moderno zdanje u takvom istorijskom kontektstu (2007). Osmišljen da služi kao izložbeni prostor za nedovršene vitraže Vispjanjskog, genija secesije, ali i da bude gradski informativni centar, paviljon na zadivljujući način reinterpretira upotrebu opeke karakteristične za srednjovekovni Krakov. I na kraju, Vrt iskustva (Vrt Stanislava Lema, 2008) predstavlja izvanredni naučni park sa mnoštvom edukativnih igračaka. I pored skromnog budžeta, arhitektura duhovito ilustruje lepotu logike, zakona koji upravljaju fizičkim svetom i njegov materijalni sadržaj, ali i duh patrona, velikog pisca naučne fantastike, Lema koji je rođen u Lavovu i koji je toliko voleo da razbija igračke… ali koji bi se svakako ponosio – iz više razloga – poštovanjem koje mu je iskazao Ingarden.

Ovde možete preuzeti PDF članka (550 KB)