KAROLINA PALIN (KAROLINA PALLIN)
Univerzitet u Upsali, Odeljenje za istoriju umetnosti, Istorija tekstila, Upsala, Švedska
karolina.pallin@textilarkeologi.se

THE POSITION OF CRAFT - AND PRACTICAL RESEARCH WITHIN THE ACADEMIC WORLD: A Grounded Theory of Problems and Solutions
POZICIJA ISTRAŽIVANJA ZANATA I PRAKTIČNOG ISTRAŽIVANJA UNUTAR AKADEMSKOG SVETA: utemeljena teorija problema i rešenja

Zbornik 15/2019 (Muzej primenjene umetnosti), strana 36-45

Kategorija članka: stručni rad

UDK:
001.891(485)

Abstract:
The study of applied arts through theory and methods grounded in knowledge of crafts is still an outsider within the academy and in the scientific arena. This research paper explores the field of craft- and practical research, with focus on practical researchers and their experienced position in the academic discussion.

By generating a grounded theory about the field of craft- and practical research in Sweden, the field can be discussed and understood as a part of the academic world. The generated theory shows that the main concern for researches within the field is a lack of acceptance of their research by other parts of the scientific community. The grounded theory highlights four important areas that need to be established and discussed within the field itself and with the rest of the academic world. This is important in order to understand and accept practical knowledge as a base for both theory and method in scientific research. These areas are: economy, scientific validity, communication and research purpose.

The finished theory and theoretical model can be used as a tool for growing the potential of practical research within the field of applied arts and for gaining acceptance from the broader scientific community. The theory is grounded in the Swedish field of practical research, but it can also be used in the international context and be modified thereafter.

Key words:
craft research, practical research, grounded theory, scientific validity, communication, acceptance, material culture, techne, practical knowledge

Rezime:
Tokom poslednjih šezdesetak godina, oblast naučnog istraživanja je doživela dramatične promene i razvoj. Uvedeni su novi interdisciplinarni teoretski okviri i metode istraživanja, koji zahtevaju da dobiju svoje mesto unutar akademskog sveta. Pošto sam i sama deo jedne od tih novih oblasti istraživanja, posmatrala sam borbu koja se unutar ove oblasti vodi kako bi ona pronašla svoje mesto u okviru akademskog sveta. Ta oblast je u ovom tekstu nazvana „Praktično istraživanje“ i definišu je njene metode istraživanja, tj. praktično znanje, poznavanje zanata i praktično iskustvo kao metode koje omogućavaju razumevanje izvornog materijala u okviru naučnih istraživanja u oblasti humanizma. Kroz okvir Utemeljene teorije, u ovoj studiji se istražuje ta borba unutar oblasti.

U okviru generisane teorije o oblasti Praktičnog istraživanja u Švedskoj, više od bilo čega drugog razmatra se znanje praktičnog istraživača, njegov identitet i važnost prihvatanja od strane ostatka akademskog sveta. Osim toga, razmatraju se i pitanja u vezi sa načinom na koji istraživači unutar oblasti mogu da dopru do željenog nivoa prihvatanja. Generisana teorija se sastoji iz šest kategorija, pri čemu su sve one važne za praktične istraživače i Praktično istraživanje u okviru akademskog sveta. Ova teorija se može porediti sa tkaninom u kojoj su osnovne kategorije, naime Ekonomija, Naučna validnost, Komunikacija i Svrha istraživanja, međusobno isprepletane kroz teoretski okvir i kategoriju Znanje u praksi – identitet praktičnog istraživača. Ovaj teoretski splet predstavlja model za razumevanje i za rad sa važnom središnjom kategorijom teorije – Prihvatanjem. Teoriju, kao model za razumevanje oblasti Praktičnog istraživanja, mogu koristiti kako ljudi koji su deo pomenute oblasti, tako i oni koji to nisu. U okviru ove studije se istražuje oblast Švedske, ali je i ovu, kao i bilo koju drugu Utemeljenu teoriju, moguće modifikovati, proširivati ili koristiti kao osnovu za dalja istraživanja ili kao drugi izvorni materijal. Kao takva, može biti korisna i u međunarodnom kontekstu. Oblasti se mogu razlikovati od zemlje do zemlje, ali i ne moraju. To treba da otkrije neki novi istraživač, a ova studija mu, nadam se, u tome bar malo može pomoći.

Ovde možete preuzeti PDF članka (591 KB)