Prisutne učesnike i goste je pozdravila direktorka Muzeja primenjene umetnosti, Biljana Jotić, istakavši: „Estetizovani predmeti postaju artefakti koji svedoče o evoluciji čoveka, o potrebi za jednakošću, o inkluzivnosti, ukratko, o dizajnu za bolji život. Oni govore o stvaranju nekih novih iskustava stvaralačakog dela društva i pozicioniranju novih pojmova o dizajnu, u svakodnevnici savremenog života, a sve u cilju boljeg razumevanja i bolje komunikacije“.
NJ.E. Luka Gori, ambasador Italije u Srbiji je izrazio zadovoljstvo zbog održavanja još jednog izdanja Dana italijanskog dizajna u Srbiji, koje je Ambasada Italije organizovala u saradnji sa Italijanskim kulturnim centrom, Italijanskom agencijom za spoljnu trgovinu u Beogradu i Muzejem primenjene umetnosti. Ambasador je govorio o višestrukom značaju dizajna u svim segmentima društva i života, posebno se zahvalio učesnicima i saradnicima i otvorio izložbu.
Panel Univerzalni dizajn: projektovati za sve i za svakog ponaosob je otvoren uvodnim predavanjem Gilde Bojardi, ambasadorke Dana italijanskog dizajna 2025. u Srbiji i direktorke uglednog magazina Interni, koja se prisutnima obratila direktno iz Italije putem video linka.
U panelu su učestvovali i Sofija Bilota, šef Odeljenja za odnose sa javnošću i obrazovanje Fondacije MAXXI – Nacionalni muzej umetnosti 21. veka; Aleksandar Bogdanović, izvršni direktor KRID – Centra za razvoj inkluzivnog društva; i Jelena Ivanović Vojvodić, direktorka studija Biro VIA. Panel je moderirao Zoran Đukanović, redovni profesor na Fakultetu za arhitekturu Univerziteta u Beogradu.
Učesnici su govorili o ulozi dizajna u procesima inkluzivnosti i poboljšanju opšteg kvaliteta života. Aleksandar Bogdanović je istakao da dizajn za sve, u kontestu dizajna za osobe sa invaliditetom, koje čine 15 odsto svetske populacije, jeste nužan; za njihove porodice, saradnike i bližnje, koji čine 40 posto populacije, on je olakšanje; a za 100 odsto populacije to je komoditet, što jednostavno ilustruje primer lifta.
„Mi često koristimo reč zajednica, ali tu reč bi trebalo da pročitamo u pravom ključu, na pravi način. Gledano kroz perspektivu mog posla, rekla bih da muzejska zajednica može da izmeni situaciju nejednakosti, menjajući pogled profesionalaca u pravcu istraživanja manje konformističkih rešenja“, istakla je Sofija Bilota.































