BOB - Retrospektivna izložba ilustracija Dobrosava Boba Živkovića
Izložbu otvara spisateljica Jasminka Petrović
Kustos izložbe: Slobodan Jovanović, viši kustos Muzeja primenjene umetnosti
Organizatori: Muzej primenjene umetnosti i Kreativni centar
Stručno vođenje kroz izložbu:
petak, 4. oktobar 2019, u 18 časova i utorak, 22. oktobar 2019, u 18 časova u Muzeju primenjene umetnosti.
Posetioce će kroz izložbu voditi Dobrosav Bob Živković i Slobodan Jovanović.
Izložbu prate knjiga Basna o Bobu spisateljice Jasminke Petrović, koju je ilustrovao Bob Živković, u izdanju Muzeja primenjene umetnosti, i monografija pod nazivom Dobrosav Bob Živković, u izdanju Kreativnog centra. O saradnji s Bobom Živkovićem i o njegovom stvaralaštvu u monografiji su pisali Ana Pešikan, Jasminka Petrović, Ljiljana Marinković, Slobodan Jovanović, Smiljka Blažin i Voja Žanetić.
Na izložbi BOB premijerno će biti predstavljen i projekat virtuelne realnosti (VR) zasnovan na ilustracijama Boba Živkovića za knjige Plavi kit Arsena Diklića (2001) i Da pukneš od monstruma (priredio Zoran Penevski, 2013), obe u izdanju Kreativnog centra.
Tokom trajanja izložbe biće organizovane radionice za decu, učenike srednjih umetničkih škola i studente.
„Dobrosav Bob Živković je duhovit umetnik, čiji je crtež osnova ilustracije koja nije samo likovna predstava napisanog teksta već i komentar na tekst ili vizuelna dopuna teksta. Njegove analitičke ilustracije pritom nisu direktan odgovor na tekst, već ga dopunjuju ili daju nov narativ. U radovima namenjenim odraslima preterivanjem u crtežu i prenaglašavanjem određenih fizičkih karakteristika likova koje stvara dolazi do groteskne karikature društva u kojem živimo. S druge strane, kod crteža koje radi za decu izbacuje suvišne detalje sa ilustracija, a crtež je čistiji. Time postiže to da najmlađi čitaoci i posmatrači odmah razumeju suštinu njegovih radova. A kod crteža koji su namenjeni tinejdžerima Bob Živković pokušava da bude blizak tekstu i da ga na najbolji mogući način približi njima. Kada radi ilustracije dečje knjige, smiruje nagon za satirom i pravi prijemčive likove za decu. To postiže smanjenjem količine detalja fokusirajući se na određene delove tela, koji su preuveličani ili smanjeni, u zavisnosti od teme. Groteskno ustupa pred željom da se deci približi sadržaj knjige, a da se istovremeno predstavi jedan od mogućih svetova koje ilustrator, deca i odrasli zamišljaju dok gledaju knjige ili slikovnice.“
iz teksta Hroničar čudnih pojava Slobodana Jovanovića, višeg kustosa Muzeja primenjene umetnosti































