Organizator: Muzej primenjene umetnosti, Beograd
U katalogu izložbe kustos Slobodan Jovanović istakao je da: “Slavimir vešto barata rečnikom masovnih komunikacija, da bi uz maksimu „Complicate Simply“, taj rečnik obogatio ironijskom ili ciničnom distancom, često uz ne malu dozu autoironije, kao što se može videti u video klipu à la Endi Kaufman – „Slavimir Futro Dance I“.
Izložbu pod nazivom „Complicate Simply“ pratiće i više od 100 kratkih filmova, animiranih Stojanovićevih projekata.
Slavimir Stojanović rođen je 1969. godine, a za dizajn se zainteresovao vrlo rano. Još u osnovnoj školi počeo je da se bavi ilustracijom, karikaturom i stripom, a svoj prvi štampani plakat realizovao je sa 16 godina. Studirao je Grafičke komunikacije na Akademiji primenjenih umetnosti u Beogradu, specijalizovao se na Visokoj školi za dizajn u Geteborgu i na Akademiji likovnih umetnosti u Ljubljani.
Radio je kao kreativni direktor u brojnim agencijama u Srbiji i Sloveniji, njegovi projekti dobili su više od 300 međunarodnih i domaćih nagrada i priznanja, a 2011. uvršten je u Tašenovu kompilaciju najuticajnijih grafičkih dizajnera sveta Contemporary Graphic Design.
Neke od najpoznatijih Stojanovićevih izložbi u Beogradu bile su „Fenoman“ 2003, „Future Retro“ 2007, „Stories“ 2009 i „You Are An Idiot, Please Act Accordingly“ 2013.
Iz kataloga izložbe
U stvaralaštvu Slavimira Stojanovića primetan je stav da se na najjednostavniji mogući način, tj. uz upotrebu minimalnih vizuelnih sredstava, kreira dizajnerski rad koji će obuhvatiti kompleksnost ideje koju prezentuje, ali i sveta u kojem živimo, što simbolizuje njegova kreativna maksima Complicate Simply. Uz neophodnu dozu dosetke, ironije ili autoironije, Slavimir poštuje želju naručioca projekta za kompleksnim, ali lako prepoznatljivim dizajnerskim rešenjima, ili predstavlja sopstvene projekte u okviru brenda „Futro”.
Na poziv Dragana Sakana, radi za marketing agenciju “S Team Bates Saatči & Saatči Belgrade”, kao regionalni umetnički direktor. U „Sačiju” dobija mogućnost da se izrazi u različitim umetničkim disciplinama: piše tekst, dizajnira oglas, ilustruje ga ili fotografiše.
Tokom rada u „Sačiju”, svojim „grafičkim anegdotama” Slavimir gradi univerzalan vizuelni smisao za humor. Njegov prečišćen vizuelni jezik u dizajnerskim radovima bez tekstualnog narativa postaje posebno vrednovan.
U novijim radovima okrenut je dijalogu sa običnim konzumentom današnjeg uniformisanog sistema masovne komunikacije, čovekom koji nije siguran u to na koji način svet marketinga ima veze sa njegovim životom i švatanjima. Dejstvujući sa pozicije insajdera, Slavimir se postavlja u kritičku poziciju sveta masovnih komunikacija, a njegovi radovi poprimaju status ikoničnog u svetu marketinga zatrpanog produkcijom različitih vizuelnih sistema podsticanja želje pojedinog posmatrača/potrošača.
Slobodan Jovanović










