Mr Bojana Popović, viši kustos
Na izložbi su predstavljena ostvarenja Čarlsa Renija Mekintoša, Frenka Lojda Rajta, Gerita Tomasa Ritfelda, Marsela Brojera, Le Korbizijea, Šarlote Perijan, Pjera Žanrea, Ludviga Misa van der Roa, Harija Bertoje i Eroa Sarinena.
Poslednje decenije devetnastog veka nastaje pojam avangarde u umetnosti koji obuhvata dela koja u sebi nose ideje, i njihovo vizuelno tumačenje, koje nisu u potpunosti bliske i razumljive savremenicima, a svojom modernošću (naprednošću) otvaraju nove mogućnosti sagledavanja stvarnosti i anticipiraju budućnost. Vremenom, najvrednija moderna dela postaju klasične vrednosti. Uprvo takva ostvarenja modernog pokreta i internacionalnog stila u oblasti dizajna nameštaja predstavljena su na ovoj izložbi, organizovanoj u saradnji Muzeja primenjene umetnosti i beogradske firme “Kubo“, koja je zastupnik “Kasine“ i “Knola“- dve najprestižnije fabrike za proizvodnju i prodaju dela najznačajnijih svetskih dizajnera.
Na izložbi su predstavljena ostvarenja Čarlsa Renija Mekintoša, Frenka Lojda Rajta, Gerita Tomasa Ritfelda, Marsela Brojera, Le Korbizijea, Šarlote Perijan, Pjera Žanrea, Ludviga Misa van der Roa, Harija Bertoje i Eroa Sarinena.
U prostranom enterijeru nemačkog paviljona, podignutog za međunarodnu industrijsku izložbu u Barseloni 1929. godine, bile su izložene fotelje, taburei i stolovi koji se danas proizvode pod zajedničkim imenom Barselona. Fotelja i tabure imaju jednostavnu “iks“ konstrukciju od hromiranog i poliranog čelika, a sedišta i naslon fotelje tapacirani su kožom. Nalik su savremeno dizajniranom karaljevskom tronu, koji asocira na antičku i srednjovekovnu “iks“ stolicu, i time ispunjavaju prvobitnu namenu – da posluže za odmor španskog kraljevskog para dok obilazi izložbu. Istovremeno, fotelja i ostali komadi nameštaja iz paviljona promovisali su upotrebu čeličnih šipki i jednostavnih, nedekorisanih formi u izradi luksuznog nameštaja.
Bezvremena lepota nameštaja za paviljon u Barseloni, kao i u istom maniru dizajnirane sofe, postignuta je savršenom ravnotežom proporcija, funkcije i majstorstvom u izradi, u skladu sa Misovim principima “manje je više“ i “Bog je u detaljima“. Misov asistent u dizajniranju kolekcije Barselona bila je njegova studentkinja iz Bauhausa Lili Rajh (Lilly Reich), koja je tokom tridesetih godina i sama projektovala krajnje funkcionalan nameštaj od čeličnih cevi.
KOLEKCIJA DIJAMANT (Diamond) 1950-1952. godina
Fotelje i tabure izrađeni su od žičane mreže, materijala koji se do tada nije koristio na taj način u izradi nameštaja. Još u devetnaestom veka pravile su se baštenske stolice od čelične žice. Međutim, Bertojino istraživanje skulpturalnog volumena i njegovog odnosa prema prostoru doveo je do moderneg pristupa u upotrebi žičane mreže. Svojim oblikom, Dijamant i Ptica pridoneli su stvaranju novog dizajna, koji je humanizovao manirizovane forme modernizma.
Projektovanje fotelje Dijamant i drugih stolica iz te kolekcije trajao je dve godine i obavljen je uz podršku porodice Knol koja ga ničim nije ograničavala, čak ni činjenicom da je Dijamant lakše napraviti ručno nego mašinski. Bertoja nije bio jedini koji je istraživao mogućnosti oblikovanja čelične mreže u izradi nameštaja. Gotovo istovremeo Čarls Ims (Charles Eames), s kojim je Bertoja studirao i sarađivao tokom ratnih godina, i njegova supruga Rej (Ray) takođe su dizajnirali jednu kolekciju nameštaja od žičane mreže (1951-1952).
Fotelja Ptica je dobila takav naziv zato što podseća na pticu raširenih krila.
Njen funkcionalni dodatak je tabure.
Kolekcija Pijedestal (Pedestal) izrađena je tehnikom livene plastike. Bila je to prva primena ove nove tehnologije koja je Erou Sarinenu omogućila da dobije komad nameštaja u potpunosti izrađen od veštačkog materijala, koji je mogao da se oblikuje kao glina. Istovremeno, ova kolekcija uvela je “jednonogu“ stolicu u kućni enterijer, po čemu je i dobila naziv. Ideju da dizajnira nameštaj sa samo jednom nogom Ero je razvijao od 1953. godine. Posle desetine crteža, uspeo je da realizuje seriju modela, a docnije i prototip, čija je proizvodnja otkrila nove metode proizvodnje. Nameštaj iz kolekcije Pijedestal je prvo isproban u trpezariji i u salonu kuće Eroovih prijatelja u Blumfild Hilsu (Bloomfield Hills). Stolica je svojim oblikom asocirala na cvet koji je iznikao iz poda – i tako je dobila naziv Tulipan. Sticajem okolnosti, kolekcija Pijedestal je bila poslednja koju je Ero Sarinen dizajnirao za Knol.
Marija Bujić, kustos MPU
Aleksandar Ećimović, Kubo
mr Bojana Popović, kustos MPU
Tekst u katalogu:
Ivanka Zorić, direktor MPU
Boris Ećimović, direktor Kuba
mr Bojana Popović, kustos MPU
dizajn kataloga i postavke: Aleksandar Stanković, Studio Kubo
Kustos izložbe:
Mr Bojana Popović, viši kustos
Predavanja povodom odžavanja izložbe “Klasici moderne”
15. decembar 2005. u galeriji “Žad”
Mirco Opezzo, menadžer Kasine (Cassina)
O istorijatu firme Kasina
Carl Magnusson, dizajner i jedan od direktora firme Knol (Knoll)
Duhoviti pogled na 3500 godina dizajna
















